Autor Tema: Svemirski lutalica u Hrašćini  (Posjeta: 1565 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Olimp

Svemirski lutalica u Hrašćini
« : 04.04.2013 - 08:58:04 pm »

     Ja, riječni lutalica, na svojim putevima susretao sam puno različitih i zanimljivih stvari, doživljavao razne zgode i nezgode, upoznavao razne ljude. Uvijek mi je bilo lijepo, pa i onda kada je situacija bila napeta, neizvjesna i opasna. Nekako se uvijek našao povoljni izlaz iz nje  i zadovoljstvo je bilo ogromno jer je izlaz pronađen.

     U putovanju sam susretao riječne lutalice, ljude koji su plovili morima, bicikliste koji su na kotačima prošli pola svijeta, motoriste koji poznaju većinu cesta svijeta, planinare sa mnogih planina, alpiniste koji su i na Everestu bili . . .






      Viđao sam i mnoge spomenike posvećene ljudima koji su prirodu pohodili, otkrivali nepoznata prostranstva, svojim životom i radom prikazali i pokazali svijetu mnoge nepoznate predjele koji postoje na zemlji. Ljudi koji su komfor civilizacije zamjenili improviziranom stilu života u divljini, često riskirajući svoj život i zdravlje da bi u svojim namjerama uspjeli i nama približili nepoznato.





     Vjerovali ili ne, ali susreo sam i spomenik posvećen „Svemirskom lutalici“ . Kamenu izbačenom iz tokova  „nebeskih rijeka“ koji je lutao svemirom. Kamenu koji je lutao tko zna kojim svemirskim  putevima i tko zna koliko dugo. Kamenu koji je vidio i doživio Svemir.




   
     Gledajući njegovu repliku na spomeniku podignutim u njegov spomen uključio sam maštu. Pokušao sam si zamisliti ta nepregledna prostranstva kojima je kamen prošao, sve te zvijezde koje su ga iz dubina svemira osvjetljavale svojom treperavom svjetlošću, planete pored kojih je prošao, zvijezde repatice koje je susreo.





     Nekako sam mu i zavidio na putovima kojima je prolazio, na tajanstvenim svemirskim stazama kojima je prošao, na miru dubine svemira koji je osjetio. U mašti sam ga pratio kroz daleke galaktike, zvjezdane maglice kroz koje je prošao, zvjezdane sisteme pored kojih je prohujao.





     Sa jezom u leđima zamišljao sam kako mu je bilo pri sudaru sa zemljinom atmosferom, prolaskom kroz nju i udarom u zemljinu površinu. Koju je snagu donio do površine zemlje i ispustio je sudarivši se sa njom. Koja je fantasntična brzina zaustavljene u trenutku kraćem nego treptaj oka?








Živim snove, ne sanjam život

Offline Olimp

Odg: Svemirski lutalica u Hrašćini
« Reply #1 : 04.04.2013 - 08:58:38 pm »


Kako je do toga došlo i kada? Što se dogodilo kada je meteorit, svemirski lutalica, pogodio tlo zemlje nedaleko od mjesta Hrašćina u Hrvatskom zagorju? Da vam i taj dio priče ispričam, jer je vjerojatno zanimljiv gotovo kao i samo putovanje kroz svemir.





     Svemirska priča završava 26. maja daleke nam 1751. godine kada se u popodnevnim satima iz smjera istoka pojavila vatrena kugla nad nebom iznad mjesta Hrašćina. Malo prije nego je udarila u tlo, raspala se u dva dijela. Udar je bio strahovit.

     Ljudi su pohrlili na mjesta udara i pronašli dva komada meteorita.. Sačinjen je i zapisnik o tome uz koji je veći dio meteora proslijeđen u Bratislawu vodećim vladarima carevine kojoj je pripadala Hrašćina.

     





     Meteorit je najvećim djelom sastavljen od legure željeza i nikla  Spada u red oktaedrita , a prema kemijskoj specifikaciji spada u grupu HD  meteorita u svijetu poznatom pod imenom Zagrebačko željezo.

    Manji komad meteorita je doživio drugačiju sudbinu. Razdjeljen je i od njega su se iskovali čavli (ekseri).





     Kako to uvijek biva iz svega se izvlači pouka i značaj. Tako se i iz pada ovoga meteorita izveo zaključak.

     Pad ovoga meteorita je prvi pad stranoga tijela na zemlju koji je dokumentiran  zapisnikom u koji su ušle i izjave svjedoka, očevidaca događaja. Obzirom na godinu naše povijesti u kojoj se to dogodilo, ta svjedočanstva su pridonijela formiranju stavova o vanzemaljskom porijeklu nađenih komada meteorita.





     Znanstvena istraživanja meteorita koji je kod Hrašćine prizemljio promjenila su tadašnju astronomsku znanost.

     Posebnan značaj daje, hrašćanskom meteoritu, činjenica da je bečki metalurg  Aloys von Widmanstatten na njemu zapazio neobične lamele koje su po njemu dobile naziv Widmanstattenove figure.

     Te neobične šare zapažene su samo na pojedinim vrstama željeznih meteorita. Mogu poslužiti za razlikovanje meteorita od terestičkog željeza.





     Susret sa spomenikom svoga „kolege“ svemirskoga lutalice me oduševio. Nije mi bila poznata činjenica da je tako blizu mjesta gdje stanujem pao jedan meteor.

     Na svojim putovanjima i boravcima u prirodi, za noćnih vedrih večeri dugo sam znao promatrati zvjezdano nebo. Ponekada bi crnilo noći presjekla pruga svjetla nastala od meteora koji je ušao u zemljinu atmosferu i sagorio. Trag svjetla koji se iznenada pojavljivao i ubrzo nestajao davao je čarobni sadržaj zvjezdanom nebu. Davao mu je život, živost kretnje, naspram tihim žmiravim svjetlima zvijezda koje su sjale.

     Volio sam to gledati, a sada upoznat sa ovim meteorom koji je kod Hrašćine završio svoj nebeski put, još ću pažljivije osmatrati zvjezdama obasuto nebo i svijetlom obasjene tragove svemirskih lutalica. Možda me misli ponovo povedu stazama kojima je taj meteorit prolazio.     






 suncanje
Živim snove, ne sanjam život